Mnogi ga smatraju dosadnim korovom kojeg se teško riješiti, no maslačak (Taraxacum officinale) je zapravo nevjerojatno vrijedna biljka koja stoljećima služi kao hrana i lijek.
POGLEDAJTE VIDEO:
Više od običnog korova - Riznica hranjivih tvari
Maslačak je prava nutritivna bomba. Njegovi listovi su izuzetno bogati vitaminima i mineralima. Sadrže više beta-karotena (prekursora vitamina A) nego mrkva, obilje vitamina C, K i nekih vitamina B skupine (posebno B2). Također su izvrstan izvor kalija, kalcija, željeza i magnezija. Cvjetovi su također bogati karotenoidima, dok korijen sadrži vrijedne tvari poput inulina, prebiotičkog vlakna koje hrani dobre bakterije u našim crijevima. Svi dijelovi biljke sadrže gorke tvari, flavonoide, fenolne kiseline i terpene, spojeve kojima se pripisuju mnoga ljekovita svojstva.
Stoljetna tradicija u narodnoj medicini
Upotreba maslačka u ljekovite svrhe seže duboko u prošlost. Spominju ga arapski liječnici još u 10. stoljeću, a korišten je i u drevnoj kineskoj, ajurvedskoj te medicini sjevernoameričkih Indijanaca. Tradicionalno se klasificira kao biljka koja podržava rad jetre, blagi laksativ, diuretik, kolagog (potiče protok žuči), tonik te sredstvo za regulaciju šećera u krvi. Koristio se za probavne smetnje, žgaravicu, probleme s jetrom i žuči, kožne bolesti poput ekcema, reumu, giht, pa čak i kao potpora u liječenju anemije i prevenciji preeklampsije u trudnoći zbog bogatstva nutrijentima.
Znanost potvrđuje: Ljekovita svojstva maslačka
Moderna znanost sve više istražuje i potvrđuje tradicionalnu upotrebu maslačka, otkrivajući mehanizme iza njegovog djelovanja.
Potpora jetri i probavi
Gorke tvari u maslačku, poput taraksacina, stimuliraju probavu potičući lučenje probavnih sokova i žuči iz jetre i žučnog mjehura. Bolji protok žuči pomaže u probavi masti i eliminaciji toksina. Korijen maslačka, bogat inulinom, djeluje kao prebiotik, podržavajući zdravlje crijevne flore. Neka istraživanja na životinjama i 'in vitro' pokazuju da ekstrakti maslačka mogu imati hepatoprotektivni učinak, štiteći jetru od oštećenja uzrokovanih toksinima (poput alkohola ili nekih lijekova) ili stanjima poput nealkoholne masne bolesti jetre.
Prirodni diuretik i saveznik bubrega
Listovi maslačka poznati su po svom diuretičkom djelovanju, pomažući tijelu da izbaci višak tekućine. Jedna pilot studija na ljudima potvrdila je povećanje učestalosti mokrenja nakon konzumacije ekstrakta lista maslačka. Za razliku od nekih farmaceutskih diuretika koji mogu iscrpiti kalij iz tijela, maslačak je sam po sebi bogat ovim mineralom. Tradicionalno se vjeruje da pomaže i u izlučivanju viška mokraćne kiseline, što može biti korisno kod gihta ili artritisa.
Antioksidativna i protuupalna moć
Maslačak obiluje antioksidansima poput polifenola (flavonoida i fenolnih kiselina) i karotenoida. Ovi spojevi štite stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, čime mogu smanjiti rizik od kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja, nekih vrsta raka i degenerativnih bolesti. Istraživanja pokazuju da maslačak posjeduje i protuupalna svojstva, što može objasniti njegovu tradicionalnu upotrebu kod upalnih stanja poput artritisa. Spojevi poput seskviterpenskih laktona i taraksasterola pokazali su protuupalno djelovanje u laboratorijskim i životinjskim studijama.
Ostala obećavajuća istraživanja
Znanstveni interes za maslačak obuhvaća i druga područja. Postoje studije koje ukazuju na njegov potencijal u regulaciji razine šećera u krvi (inhibicijom enzima poput alfa-glukozidaze ili poticanjem lučenja inzulina), poboljšanju lipidnog profila (smanjenje lošeg kolesterola i triglicerida), te potencijalno antitumorsko djelovanje. Ekstrakti maslačka pokazali su sposobnost induciranja apoptoze (programirane stanične smrti) u nekim linijama stanica raka ('in vitro') te usporavanja rasta tumora kod životinja. Također su zabilježena antibakterijska, antivirusna i antifungalna svojstva. Važno je naglasiti da je većina ovih studija provedena 'in vitro' ili na životinjama, te su potrebna daljnja klinička ispitivanja na ljudima kako bi se potvrdila učinkovitost i odredile sigurne terapijske doze.
Kako koristiti maslačak?
Svi dijelovi maslačka su jestivi i ljekoviti, a način upotrebe ovisi o željenom učinku i dijelu biljke.
U kuhinji
Mladi, nježni listovi (ubrani prije cvatnje za manje gorčine) odlični su sirovi u salatama, sami ili u kombinaciji s drugim povrćem. Stariji listovi se mogu kuhati poput špinata ili blitve, čime se smanjuje gorčina. Cvjetni pupoljci mogu se ukiseliti ili dodati varivima. Otvoreni cvjetovi (bez gorkih zelenih dijelova ispod latica) mogu se dodati jelima poput palačinki, muffina, fritula (pohani maslačak) ili se od njih prave sirupi i vino. Prženi i mljeveni korijen koristi se kao zamjena za kavu, bez kofeina, s ugodnom gorkasto-karamelastom aromom.
U ljekovite svrhe
Najčešći oblici upotrebe su čajevi i tinkture. Čaj od listova (diuretik) priprema se prelijevanjem žlice suhih listova šalicom kipuće vode i ostavljanjem da odstoji 15-ak minuta. Čaj od korijena (potpora jetri i probavi) priprema se tako da se žličica suhog korijena stavi u hladnu vodu, zagrije do vrenja i lagano kuha 10-ak minuta, a zatim procijedi. Tinktura se najčešće radi od korijena (svježeg ili suhog) potopljenog u alkoholu (npr. votka ili rakija) kroz nekoliko tjedana. Koristi se kao koncentrirani ekstrakt, obično 30-80 kapi 2-3 puta dnevno. Može se napraviti i ocatna iscrpina (macerat) korijena. Tradicionalno se mliječni sok iz stabljike nanosi direktno na bradavice.