Bračni par Bilić koji su ujedno i vlasnici poliklinike Bilić Vision spojili su umjetnost i medicinu. Naime, u novootvorenoj galeriji u njihovoj poliklinici izloženi su radovi slikara i akademika Miroslava Šuteja
Jedinstveno mjesto u Zagrebu: Doktore, u ordinaciji je više umjetnina nego pacijenata!
Šutej i oftalmologija? Da, zašto ne?! Da umjetnost i medicina itekako idu zajedno pokazuje novi izložbeni prostor u Zagrebu, a branši kolekcionara pridružuje se i bračni par Bilić, utemeljitelji i vlasnici ugledne oftalmološke poliklinike Bilić Vision. Naime, u njihovoj novootvorenoj galeriji, u Ksaverskoj 10, koja se otvorila u utorak, 13. svibnja, točno na 20. godišnjicu smrti velikog slikara i akademika Miroslava Šuteja, izložba njegovih ranih i nikad izlaganih radova "Šutej – Počeci". Izložena djela izbor su iz Kolekcije obitelji Bilić, koja ovom izložbom otvara, kako kažu, novo poglavlje svojeg djelovanja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...

- Osnovna ideja nastala je zbog činjenice da se svi ljudi, pa tako i naši pacijenti, prije operacije ili pregleda, lakše opuštaju uz umjetnička djela i smanjuje im se bojazan i neizvjesnost zbog različitih dijagnostičkih i terapeutskih procedura koje obavljamo u našoj poliklinici - počinje svoju kolekcionarsku priču oftalmologinja i doktorica medicinskih znanosti Nadežda Bilić, koja se tijekom dugogodišnje uspješne karijere specijalizirala za problematiku prednjeg segmenta oka i refraktivnu kirurgiju.

- Željeli smo da naša poliklinika, barem u prijemnom dijelu, ne izgleda kao 'klasična bolnica' nego da slikama i skulpturama više nalikuje na boutique hotel s umjetničkim djelima, cvijećem, bez stresnih sadržaja koji ih ponekad dočekuju odmah na ulazu. U tu svrhu posebno su trenirani i naši djelatnici, bez obzira na to o kojem profilu je riječ" - kaže ugledna oftalmologinja te napominje da se u prizemlju njihove poliklinike već nalazi skulptura "Mladi konj" Stipe Sikirice, koja dominira čekaonicom ispred oftalmoloških ambulanti i prostorija s dijagnostičkim uređajima.

- Tu skulpturu doživjela sam već kod prvog susreta kao personifikaciju zdravlja, radosti, mladosti i poleta. Figura je prikazana u pokretu i pršti energijom. To je ono što bismo željeli našim pacijentima: zdravlje, dobro osjećanje u prostoru koji smanjuje stres i napetost. Planiramo gradnju četvrte etaže iznad postojeće poliklinike, koja je sad u stadiju izrade idejne dokumentacije. Na toj novoj etaži organizirali bismo prostor za odmor i relaksaciju pacijenata, kako prije tako i poslije različitih dijagnostičkih i terapeutskih procedura. Ideja je stvoriti mjesto sinergije medicine i umjetnosti, gdje bi se povremenim izložbama slika i/ili skulptura različitih autora omogućilo uživanje i kreiralo mjesto na kojem bi se susretali neki od naših pacijenata koji to žele, umjetnici, povjesničari umjetnosti, likovni kritičari, kao i svi ljubitelji umjetnosti - otkriva oftalmologinja Nadežda Bilić te napominje da će ova Šutejeva izložba biti u manjem prostoru, od 200-tinjak četvornih metara, a nakon realizacije planiranog projekta prostor će biti dvostruko veći, s tim da će oko 300 kvadrata biti zatvorenog, a stotinjak kvadrata otvorenog prostora, osmišljenoga kao park skulptura.

Na izložbi "Šutej – Počeci" izloženo je stotinjak najranijih umjetnikovih radova u raznim tehnikama, od tuša, ugljena i akrila do akvarela, linoreza i litografije. Među radovima moći će se pogledati i mnoge pripremne skice za razne motive na biblijskom papiru formata A4, koje su prije tridesetak godina, posredstvom obiteljskih veza, postale dio kolekcije Nadežde i Ranka Bilića. Radove je izabrala kustosica Anita Ruso Brečić s idejom da obuhvati i javnosti pokaže što više različitih Šutejevih izričaja i motiva. Naime, ti Šutejevi radovi još nikad nisu izlagani u javnosti, pa će ova izložba pružiti uvid ne samo u Šutejeve početke, koji se na simboličan način podudaraju, kako kažu, s početkom nove djelatnosti poliklinike Bilić Vision, nego i u nepoznati dio njegova opusa.

Impozantna zbirka
Miroslav Šutej (1936. –2005.) jedan je od najvažnijih hrvatskih avangardnih slikara, grafičara, dizajnera i scenografa. Taj samozatajni umjetnik već je na početku karijere, kao početnik, odskakao svojim inovativnim radovima, u kojima je eksperimentirao s geometrijskim oblicima, kao i dinamičkim i optičkim efektima. Ostao je zapamćen i kao dizajner hrvatskoga grba, dijela novčanica hrvatske kune i nekoliko legendarnih sportskih dresova, među kojima i onih za hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Oblikovao je i rane plakate HDZ-a. Njegova djela uvrštena su u stalne postave londonske galerija Tate i slavne njujorške MoMa-e, a ostavio je i značajan trag kao dugogodišnji profesor na zagrebačkoj Likovnoj akademiji.

No što je oftalmologinju Nadeždu Bilić i njezina supruga, ortopeda Ranka Bilića, najviše motiviralo da počnu sakupljati umjetnine te po kojem su kriteriju birali slike? I čiju su sliku prvu kupili? Dakle, kako su postali kolekcionari, koji danas u svojoj zbirci imaju i radove velikih umjetničkih zvijezda, kao što su Emanuel Vidović, Anka Krizmanić, Ljubo Ivančić, Marijan Trepše, Josip Vaništa, Oskar Herman, Slavko Šohaj, Vilim Svečnjak, Boris Dogan, Jerolim Miše, Slavko Marić, Oliver Tihi te Đuro Seder?

- Ljubav prema umjetnosti nije direktno povezana s medicinom, kao niti s mojim liječničkim pozivom - kaže Nadežda Bilić te pojašnjava da je još kao osnovnoškolka voljela književnost, glazbenu i likovnu umjetnost, također da je pjevala u zboru osam godina, a za najbolje napisani literarni rad dobila je "Zlatno pero" na natjecanju svih osnovnih škola grada Zagreba.
Prva slika na rate
- Kad sam na studiju medicine susrela današnjeg supruga Ranka, on me dodatno zainteresirao za likovnu umjetnost, pa smo zajedno obilazili razne muzeje i galerije, ne samo u Zagrebu nego i na našim kasnijim putovanjima po svijetu. Jednom prilikom, prije oko 50 godina, naišli smo u zagrebačkoj galeriji Karas u Praškoj ulici na izložbu akademskog slikara Hasana Ljubunčića. Svidjele su nam se njegove slike živih boja, neke na granici figuracije i apstrakcije. Posebno nam se svidjela jedna slika puna jedrilica spuštenih jedara. Tad, kao studenti, nismo imali novca za kupnju makar i jednog umjetničkog djela, no kako smo povremeno radili preko studentskog servisa, imali smo nešto sitniša u džepovima pa smo zamolili slikara da nam omogući kupiti sliku, koju bismo otplaćivali više mjeseci. Odmjerio nas je od glave do pete i rekao da se javimo gospođi koja je sjedila za stolom u galeriji. Rekli smo joj da nam je slikar obećao prodati sliku i da je možemo ponijeti kući, nakon izložbe, te da ćemo kroz tri mjeseca otplaćivati po 100 njemačkih maraka. Radilo se o drugim vremenima, ali i o izuzetnom čovjeku, koji je u nama prepoznao žar za umjetnošću i podržao nas, vjerujući nam samo na riječ. To je bio početak stvaranja naše skromne privatne zbirke umjetnina. Jedini kriterij odabira slika koji smo uvijek poštovali bio je da djelo na nas ostavlja snažan doživljaj. I danas je to gotovo jedini kriterij odabira slika - otkrila je Nadežda Bilić te napomenula da im se povremeno svidi neko djelo, ali im nije dohvatljivo zbog cijene jer su umjetnička dijela, u zadnjih 10-20 godina, postala teško dostupna.

Bračni par Bilić smatra da nisu klasični kolekcionari, koji najčešće imaju strastvenu potrebu za sakupljanjem umjetničkih djela. Najveći dio njihovih djela, kaže, stečen je naslijeđem od uže ili šire obitelji, jer su u obitelji bili prepoznati kao ljubitelji likovne umjetnosti.
- Dio djela dobili smo od prijatelja te slikara koji su se, tijekom godina, liječili kod nas, u Poliklinici Bilić Vision. S nekima od njih ostali smo i nakon izlječenja prijatelji. Bilo je djela čiji su autori prepoznatljivi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, kao i onih manje renomiranih, ili nepravedno zaboravljenih - otkriva Nadežda Bilić te dodaje da su povremeno kupovali umjetnička djela na prodajnim izložbama ili od privatnika, najčešće na rate, no uvijek su željeli imati slike, ističe, koje se prvenstveno njima sviđaju, bez obzira na tržišnu vrijednost tog umjetničkog djela.

'Izložite Šuteja'
- Pored Šutejevih ranih radova, u kolekciji imamo pedesetak različitih djela, od kojih je petnaestak radova slikara hrvatske moderne, koju najviše volimo. Tako su naša djela sakupljena prema različitim prilikama, a ne prema klasičnim kolekcionarskim principima ili zbog ulaganja - pojašnjava te napominje da je Kolekcija Bilić nastala tijekom pedesetak godina, spontano, bez pretjerane strasti i potrebe za sakupljanjem djela.
- Većina kolekcionara ima pretenzije sakupljenim djelima obuhvatiti određeno razdoblje, temu ili likovni smjer, a naša kolekcija nastala je bez ikakvih posebnih namjera. Prije tridesetak godina naslijedili smo stotinjak ranih radova Miroslava Šuteja, među kojima su crteži, kolaži, razne kombinirane tehnike, skice i litografije, koje su dugo stajale zaboravljene i zamotane u kutu naše radne sobe. Selile su se s jednog mjesta na drugo, dok ih jednom prilikom nismo pokazali našem prijatelju Luki Filipoviću, voditelju Zaklade 'Josip Vaništa', koji je predložio izlaganje tih ranih Šutejevih radova javnosti - napominje Nadežda Bilić.