Favoriti za papu: Jedan prešao na katoličanstvo, konzervativac i nasljednik Franjina djelovanja

Od dana smrti pape Franje globalna javnost kalkulira s mogućim imenima koja imaju najveće šanse da postanu njegovi nasljednici. Sve su to pretpostavke, s obzirom da se govori kako bi ovo mogla biti najneizvjesnija konklava ikad. Među imenima koja se spominju ovih je pet crkvenih dužnosnika na vrhu liste.

PIETRO PAROLIN

Kardinal Pietro Parolin (70) svima je dobro poznat, s obzirom da je za vrijeme pontifikata pape Franje bio vatikanski državni tajnik. Kardinal Parolin ujedno predsjedava izborima za novog papu. Ovog Talijana opisuju kao tihog i vrlo upornog, poznatog po "poker licu" iz kojeg se ne da mnogo toga zaključiti. Iznimno je oprezan, kažu, no smatra se da u vrijeme globalnih previranja to može biti njegova prednost. Ono što mu nedostaje, suglasni su svi, pa čak i oni koji ga podupiru, magična je karizma kakvu je imao papa Franjo. No ipak, valja imati na na umu da je u posljednjem desetljeću upravo Parolin proveo u djelo viziju nedavno preminulog crkvenog poglavara. Drugi kardinali govore o Parolinu kao o nekome tko bi mogao biti s čvrsta birokratska ruka na čelu crkve. S druge strane, njegovi kritičari s ljevice dovode u pitanje dosadašnje Parolinove komentare o istospolnim brakovima, koje je nazvao "porazom za čovječanstvo" te njegov nedostatak pastoralnog iskustva. Kritičari s desnice, pak, zamjeraju mu ulogu u naporima crkve da se probije u Kinu, što je zahtijevalo pregovore s komunističkim vođama. Kad su migranti u pitanju, primjerice, zna se da je papa Franjo osudio nehumanost velikih sila koje Mediteran pretvaraju u groblje migranata, no kardinal Parolin je nakon sastanka s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni samo neodređeno rekao da su migracije "vrlo, vrlo složena tema".

A nakon 12 godina pontifikata pape Franje koje su bile bogate događajima, prema mišljenju nekih i kontroverznih, možda je blag, ali kompetentan Pietro Parolin upravo ono što kardinali u ovom trenutku traže. 

ČEKA SE FRANJIN NASLJEDNIK Kardinali su imali posljednju misu prije početka konklave

LUIS ANTONIO GOKIM TAGLE

Upravo se Luis Antonio Gokim Tagle (67), liberalno orijentirani kardinal s Filipina, godinama smatra glavnim kandidatom za nasljednika pape Franje. Odluči li se konklava za njega, bio bi to prvi papa iz jugoistočne Azije. Kao saveznik Franje koji je posljednjih godina radio u Vatikanu, kardinal Tagle ima vrlo osobni pristup u svojim aktivnostima posve usklađenim s Franjinom pažnjom prema siromašnima i onima kojima je potrebna pomoć u zemljama u razvoju.

Kardinal Tagle također dolazi iz regije svijeta gdje broj katolika nastavlja rasti i gdje je Franjo posebnu pozornost posvetio pokušaju izgradnje crkve čija budućnost neće biti u tolikoj mjeri eurocentrična. 

U Vatikanu je kardinal Tagle nadgledao misionarski rad. Šire je poznat po nadimku "Chito", i često ga nazivaju "azijskim Franjom" zbog njegove sposobnosti povezivanja sa siromašnima, poziva na djelovanje protiv klimatskih promjena i kritike oštrog stava koji su neki katolički klerici zauzeli prema homoseksualcima, razvedenim osobama i neudatim majkama. Kardinal Tagle popularan je zbog svoje poniznosti, a njegove propovijedi privukle su vjernike u crkvene klupe i na Facebook streamove. No kao vođu crkve na Filipinima, aktivisti i kolege svećenici kritizirali su ga zbog bojažljivog stava prema vrlo velikom problemu pošasti seksualnog zlostavljanja od strane klerika. Neki su ga također kritizirali jer se nije adekvatno bavio ratom protiv droge bivšeg predsjednika Rodriga Dutertea, u kojem su ubijeni deseci tisuća ljudi. 

Počela je konklava Običaji pri izboru pape sežu u daleku prošlost: Listiće su spalili 1417. i rekli 'Habemus papam!'

FRIDOLIN AMBONGO

Kardinal Fridolin Ambongo (65), nadbiskup Kinshase, glavnog grada Demokratske Republike Kongo, smatra se mogućim kandidatom za crkvenog poglavara otkako ga je Franjo imenovao kardinalom 2019. godine.

Papa Franjo dugo je pozivao Katoličku crkvu da "ode na periferije", što znači zajednice u Africi i Aziji gdje su vjera i crkveni nauk snažno prisutni. Jedno uporno pitanje cijelo je vrijeme prisutno -  bi li crkva mogla pojačati svoju predanost u tim područjima odabirom pape iz Afrike. Katolici, naime, čine oko 18 posto stanovništva ovog kontinenta na kojem se generira najviše sjemeništaraca na svijetu. Papa Franjo, Argentinac, još od 741. godine bio je prvi papa koji nije iz Europe. Ipak, Franjo je bio iz obitelji s talijanskim korijenima. Kad je u pitanju novi papa, postoji određeni paradoks u odabiru bilo kojeg nasljednika iz Afrike. Iako bi to bio prekid s tradicijom, katolička hijerarhija u Africi je među najkonzervativnijima. Kardinal Ambongo bio je blizak papi Franji, jedan od samo devet članova savjetodavne skupine poznate kao Vijeće kardinala. No jednako tako bio je na čelu protivnika koji su bili kontra Franjine odluke iz 2023. godine da svećenici mogu blagosloviti istospolne parove.

ANDERS ARBORELIUS

Štokholmski biskup Anders Arborelius (75) koji je prešao na katoličanstvo u dobi od 20 godina, prvi je katolički kardinal u Švedskoj. Iako je Švedska nekoć bila pretežno luteranska, a sada je uglavnom sekularna, Rimokatolička crkva je tamo posljednjih godina rasla, a kardinal Arborelius kaže da su mnogi tamošnji katolici imigranti i njihovi potomci. Kad ga je Franjo imenovao kardinalom 2017. godine to se smatralo još jednim pokušajem ustoličenja kardinala u mjestima gdje oni prije nisu postojali i dopiranja crkve u države gdje su katolici manjina.

U nedavnom intervjuu, kardinal Arborelius rekao je da su najveći izazovi s kojima se crkva suočava izgradnja mostova u polariziranom svijetu, davanje većeg utjecaja ženama unutar crkve i pomoć obiteljima u prenošenju vjere. Kardinal Arborelius, koji pripada karmelićanskom redovničkom redu, izrazio je podršku migrantima, kao što je to učinio i papa Franjo. Nedavno je istaknuo duboku zabrinutost zbog rastućih antimigrantskih osjećaja, uključujući i situaciju u Švedskoj. Što se tiče blagoslova istospolnih parova, rekao je: "Moramo se odnositi prema homoseksualcima s puno ljubavi, čak i ako ne možemo priznati istospolne brakove".
Kažu da je tako zapravo umanjio svoje šanse da postane papa, i sam je rekao da bi sa 75 godina bio prestar za funkciju glavnog poglavara katoličke crkve. Zamolili su ga da komentira činjenicu da mu računalni program umjetne inteligencije daje samo pet posto šanse da će postati papa. "Morao sam se nasmijati", odgovorio je komentirajući tu procjenu.

JEAN-MARC AVELINE

Kardinal Jean-Marc Aveline (66) iz Marseillea u Francuskoj proveo je godine promičući dijalog među vjerama u ovom lučkom gradu, koji je poznat po svojim raznolikim kulturama i religijama, dok istodobno muku muči sa siromaštvom i kriminalom. Iskustvo u međureligijskom dijalogu nije bilo važno samo za papu Franju, već je postalo vrlo bitno područje i za cijelu Katoličku crkvu.
Kad se sve zbroji i oduzme, izgledi kardinala Avelinea ipak su nešto manji nego kod prethodno navedenih kardinala. Avelineova prednost leži u tomu što kombinira Franjinu otvorenost za dijalog s dubokim teološkim znanjem. S druge strane, otegotna bi mu mogla biti činjenica da konklave nisu sklone kandidatima iz Francuske još od 14. stoljeća, kada je francuski papa preselio papinstvo u Avignon na jugu Francuske. No oni koji su podržavali papu Franju možda bi se mogli odlučiti baš za Avelinea, s obzirom da je imao dobar odnos s pokojnim papom, a i stil života mu je sličan onome kakav je prakticirao Franjo. Aveline je, primjerice, poznat po tomu što sam pere rublje i voli voziti vlastiti automobil.

Ipak, za razliku od Franje, kardinal Aveline suzdržavao se od otvorenog zauzimanja stavova o spornim pitanjima unutar crkve, poput blagoslova istospolnih parova ili davanja pričesti razvedenim osobama, što je Franjo dopustio. I protivnici i pristaše opisuju kardinala Avelinea kao nekoga tko prihvaća "klasične" stavove o crkvenoj doktrini.